<?xml version='1.0' encoding='UTF-8'?>

<rss version='2.0'>

<channel>

<title>dobos.rs vesti</title>

<link>http://dobos.rs/</link>

<description>Vesti sa dobos.rs portala</description>

<language>sr</language>

<docs>http://blogs.law.harvard.edu/tech/rss</docs>
<item>
<title>Prihvaćene olakšice za švajcarce</title>
<link>http://dobos.rs/vesti/prihvacene_olaksice_za_svajcarce</link>
<description>Beograd -- Upravni odbor Udruženja banaka Srbije (UBS) prihvatio je preporuke Narodne banke Srbije (NBS) o olakšicama za otplatu kredita u švajcarskim francima.
Generalni sekretar UBS-a Veroljub Dugalić je na konferenciji za novinare u Beogradu kazao da će u saradnji s NBS-om u narednih nekoliko dana biti pripremljeno standardizovano rešenje koje će biti preporučeno svim bankama.
&amp;quot;Potrudićemo se da to rešenje u što kraćem roku bude dostupno svim bankama, kako bi mogle da pipreme ugovore sa klijentima&amp;quot;, rekao je Dugalić.
On je dodao da će bankama trebati vremena da pripreme nove ugovore za otplatu kredita u švajcarskim francima, ali da je uveren da će taj posao biti završen do 1. avgusta, kao što je i preporučila NBS.
Narodna banka Srbije preporučila je bankama da korisnicima stambenih kredita u švajcarskim francima omoguće da u periodu od tri godine otplaćuju kredit u manjim ratama od prvobitno ugovorenih.
Odluka se prvenstveno odnosi na stambene kredite indeksirane u
šsvajcarskim francima, protivrednosti do 80.000 evra.
Prema informacijama poslovnih banaka, ukupni krediti u švajcarskim francima u Srbiji iznose između 800 i 900 miliona evra.

Izvor: portal B92.net (17.06.2013.)</description>
<pubDate>Mon, 17 Jun 2013 16:49:55 +0200</pubDate>
</item>
<item>
<title>Zašto niko ne kupuje stan na lizing</title>
<link>http://dobos.rs/vesti/zasto_niko_ne_kupuje_stan_na_lizing</link>
<description>Beograd -- Još pre dve godine usvojen je zakon koji omogućava kupovinu nekretnina na lizing, ali još uvek nijedna porodica nije do svog krova nad glavom došla na taj način
Tačno je da su kamatne stope nešto niže nego kod stambenih kredita, ipak se čini da su visoki troškovi i poreski prenos glavni razlozi zašto nema većeg interesovanja za kupovinu nekretnina putem lizinga.
Kako za &amp;quot;eKapiju&amp;quot; kažu u nekima od vodećeih lizing kuća, i za njih su privrednici &amp;quot;bolji i preči&amp;quot; klijenti od građana, te da lizing stambenih objekata ne treba ni očekivati u skorije vreme.
Od kako je usvojen zakon u Srbiji su do danas date četiri poslovne zgrade na lizing.
&amp;quot;Izmenama Zakona o finansijskom lizingu iz maja 2011. godine, lizing nepokretnosti omogućen je sa pravnog aspekta, ali nije bio dovoljno atraktivan za krajnjeg korisnika sa poreskog aspekta, što je i razlog zašto ovakvi ugovori nisu realizovani. Sa izmenama Zakona o PDV-u, koje su stupile na snagu 1. januara 2013. godine, aktiviralo se tržište lizinga nekretnina&amp;quot;, kaže za &amp;quot;eKapiju&amp;quot; Teodora Milenković, generalna sekretarka Asocijalcije lizing kompanija Srbije.
Da bi mogla da se bavi nekretninama, lizing kuća mora imati upisan kapital od 5 mil EUR. Nije tajna da u Srbiji to mogu da omoguće samo lizing kuće koje su deo velikih bankarskih grupacija.
Da su privrednici prioritet lizing kuća, potvrdili su u kompaniji &amp;quot;Intesa Leasing&amp;quot;.
&amp;quot;Privredni subjekti pokazali su visok stepen interesovanja za ovaj proizvod, a u prvih par nedelja od uvođenja lizinga za finansiranje nekretnina odobreno je više zahteva. Imajući u vidu da više od 95% klijenata &amp;quot;Intesa Leasing&amp;quot;-a čine pravna lica, građani u skorijoj budućnosti ne mogu očekivati da isti proizvod bude i njima na raspolaganju. Takođe, kupovina stanova na lizing nije praksa ni u zemljama koje imaju mnogo razvijenije lizing tržište te je pitanje da li će se ovaj proizvod ikada pojaviti u Srbiji&amp;quot;, kažu za &amp;quot;eKapiju&amp;quot; u &amp;quot;Intesa Leasing&amp;quot;-u.
Osnovna razlika između kredita i lizinga nekretnina je u tome što nosilac zajma postaje i vlasnik nekretnine. Ali kao sredstvo obezbeđenja, polaže hipoteku na tu, neku drugu nekretninu ili na drugo sredstvo obezbeđenja. Takođe, uobičajeno je da tržišna vrednost hipoteke bude bar 20 odsto viša u odnosu na iznos kredita. Kod lizinga, nosilac lizinga je suštinski vlasnik, ali je pravni vlasnik lizing kuća sve dok korisnik lizinga ne isplati poslednju ratu.
Kao osnovna prednost finansiranja nekretnina putem lizinga, Teodora Milenković iz Asocijacije lizing kompanija izdvaja fleksibilni plan otplate vrednosti nekretnine koji omogućava da se deo vrednosti otplati u toku perioda finansiranja, a deo otplati ili reprogramira nakon isteka perioda otplate.
&amp;quot;Prepreke za dalji razvoj lizinga nekretnina u našoj zemlji predstavljaju činjenica da samo tri kompanije ispunjavaju zakonom predviđene uslove da ovaj proizvod uvrste u svoju ponudu ali i situacija na tržištu nekretnina koju odlikuju značajna ponuda i slaba tražnja. Kako je jedan od relevantnih faktora prilikom analize zahteva za finansiranje mogućnost ponovne prodaje predmeta lizinga u slučaju nemogućnosti korisnika da izmiruje svoje obaveze, to svakako u kontekstu pada tražnje objašnjava zašto će lizing nekretnina još neko vreme biti usmeren ka finansiranju samo manjeg broja poslovnih objekata&amp;quot;, zaključuju u kompaniji &amp;quot;Intesa Leasing&amp;quot;.
Nominalna kamata za lizing nekretnina kreće se od 5,7% do 7,5%, na period otplate od 10 godina. Porez na prenos apsolutnih prava iznosi 2,5% od procenjene vrednosti nepokretnosti, a obaveza nastaje kod svakog prenosa vlasništva nepokretnosti, osim kod prvog prenosa kada se plaća PDV. On iznosi čak 20%. Sve to je uticalo da se lizing nekretnina kod nas, uprkos što je zvanično omogućen, svede na svega četiri ugovora, i to ona čiji su potpisnici vlasnici kompanija.

Izvor: eKapija (portal B92.net, 13.06.2013.)</description>
<pubDate>Thu, 13 Jun 2013 16:21:07 +0200</pubDate>
</item>
<item>
<title>Banke oduzele čak 500 stanova od neredovnih platiša kredita</title>
<link>http://dobos.rs/vesti/banke_oduzele_cak_500_stanova_od_neredovnih_platis</link>
<description>Zbog neplaćanja rata za stambene kredite, banke su u Srbiji do sada, aktivirajući hipoteke na imovinu koju su građani založili kako bi dobili kredit, do sada oduzele oko 500 kuća i stanova. Od toga je, prema podacima Nacionalne korporacije, za osam godina prodato svega njih 30. Broj problematičnih stambenih kredita stalno raste, kao i broj oglasa u kojima banke prodaju oduzete nekretnine na javnim licitacijama.
Mada ne postoji tačan podatak o aktiviranim hipotekama u poslednjih nekoliko meseci, na osnovu oglasa koje banke daju jasno je da se taj broj povećava. Iskustvo pokazuje da su najkritičniji period u otplati kredita peta i sedma godina. Dejan M. iz Beograda jedan je od onih klijenata koji su upravo došli do te kritične godine.
- Moja mesečna rata je oko 220 evra i do pre šest meseci sam je nekako plaćao. Sada se situacija promenila jer sam ostao bez posla i to ne mogu finansijski da izdržim. Banka još nije aktivirala hipoteku, ali će se to desiti ukoliko u međuvremenu ne nađem rešenje, a to znači posao. Srećna okolnost je što, i ako izgubim stan, neću ostati na ulici, već ću se vratiti kod svojih roditelja - objašnjava Dejan problem s kojim se suočio.
U sličnoj situaciji, ali s negativnim epilogom u Srbiji se do sada našlo oko 500 građana nad čijom kućom ili stanom je banka aktivirala hipoteku. Nacionalna korporacija je u proteklih osam godina osigurala više od 70.000 stambenih kredita, što znači da su banke godišnje oduzimale oko 60 stanova, odnosno pet do šest mesečno.
Ivan Manevski, koji je pre dve godine pokrenuo portal za oglašavanje prodaje oduzete imovine, za &amp;bdquo;Blic&amp;ldquo; kaže da se na mesečnom nivou broj oglasa za prodaju nepokretnosti putem javne licitacije povećava.
- Tokom prošle godine svakog meseca je bilo 10 odsto više oglasa za prodaju stanova, kuća i imovine putem javne licitacije. Taj trend je sada nešto usporeniji, ali je i dalje prisutan i kreće se između sedam i osam procenata. Najviše se prodaju stambeni objekti, oko 60 odsto od ukupno oglašenih javnih licitacija, i tu se beleži i najveći rast. Ono što treba napomenuti jeste da je poreklo tih nekretnina uglavnom iz poslovanja s privredom, dok je stanovništvo daleko manje zastupljeno - kaže Manevski.
Kuće i stanovi koje su banke oduzele vlasnicima jer su prestali da plaćaju rate za stambeni kredit - prodaju se u proseku po godinu i više dana. Za nekretnine na dobrim lokacijama u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu kupci se, međutim, nađu mnogo brže, ponekad i za svega mesec dana. Da je takvih oglasa sve više, tvrde i agenti za nekretnine. Nedeljko Malinović iz agencije &amp;bdquo;Legat&amp;ldquo; za &amp;bdquo;Blic&amp;ldquo; kaže se ti stanovi i kuće obično teško prodaju jer im je cena uglavnom viša od tržišne.
- Problem je u tome što je kalkulacija napravljena na osnovu veštačenja, odnosno procene vrednosti stana ili kuće, koja je napravljena pre četiri-pet godina, kada su cene bile mnogo više. Na tržištu nekretnina se u međuvremenu situacija promenila, prodaja ide slabo, a cene su pale za 20 do 30 odsto. Zato sada imamo situaciju da je procenjena vrednost veća od realne, a banke ne žele da spuštaju cenu mimo svoje kalkulacije - objašnjava naš sagovornik.
Da je broj problematičnih stambenih kredita porastao, priznaju i banke.
- U periodu od početka krize došlo je do aktiviranja izvesnog broja hipoteka usled nemogućnosti klijenata da izmire svoje obaveze prema banci. Ipak, govorimo o relativno malom broju građana na nivou čitavog bankarskog sektora, a korisnici stambenih kredita još uvek su najredovnije platiše. U ovom trenutku, beležimo dvadesetak aktiviranih hipoteka, što je, ako uzmemo u obzir da je banka plasirala preko 8.000 stambenih kredita, prihvatljiv broj - kaže za &amp;bdquo;Blic&amp;ldquo; Miroslav Rebić, član Izvršnog odbora Sosijete ženeral banke. Aktiviranje hipoteke nije u interesu ni banke ni klijenta i zato je to poslednja opcija kojoj se pribegava.

Izvor: portal Blic.rs (12.06.2013.)</description>
<pubDate>Wed, 12 Jun 2013 10:08:39 +0200</pubDate>
</item>
<item>
<title>Počeo lizing nekretnina u Srbiji</title>
<link>http://dobos.rs/vesti/poceo_lizing_nekretnina_u_srbiji</link>
<description>Beograd - Do početka finansijske krize 2008. godine, lizing je bio u velikom zamahu u Srbiji. Danas, međutim, samo pet odsto plasmana lizing kompanija ide građanima, pri čemu se ova vrsta finansiranja skoro isključivo koristi za nabavku automobila. Kuće koje se bave ovom vrstom posla zato prevashodno računaju na privredu kao glavnu bazu klijenata. To je bio povod da se krajem protekle nedelje u Beogradu održi i konferencija o lizingu kao podršci poslovanju malih i srednjih preduzeća
Prema rečima Teodore Milenković, generalne sekretarke Asocijacije lizing kompanija Srbije, ta industrija na našem tržištu posluje poslednjih 10 godina, tokom kojih je u prvim godinama bila u fazi veoma ekspanzivnog razvoja, da bi zatim došlo do smanjenja plasmana kao posledice globalne recesije.
- Podaci za poslednje tri godine pokazuju da su se plasmani lizing industrije stabilizovali na nivou od 260 do 280 miliona evra novog finansiranja. Struktura plasmana je veoma slična strukturi plasmana u regionu i zemljama Evrope, osim što značajnu razliku predstavlja finansiranje nekretnina (kojeg u Srbiji doskora nije bilo). Deo portfelja koji se odnosi na građane je pet odsto. Plasman fizičkim licima dominantno predstavlja finansiranje putničkih automobila - kaže Milenkovićeva.
U zemljama Evrope, tradicionalno, nabavka vozila se najvećim delom vrši putem lizinga. Naša sagovornica veruje da ćemo i mi u Srbiji izgraditi takvu tradiciju upravo prednostima koje lizing nudi, a to su brzina, jednostavnost i fleksibilnost pri odobravanju ugovora. Takođe, lizing industrija je duže prisutna na finansijskom tržištu u zemljama Evrope, na primer u Austriji, gde je prvi lizing ugovor zaključen 1963. godine. Milenkovićeva ističe i da se prva značajnija obnova voznog parka u Srbiji desila početkom rada lizing industrije, prvih pet godina od 2003. do 2008, dok se novi rast vezuje za kretanje životnog standarda. Njegovim rastom u Asocijaciji lizing kompanija očekuju da će biti iznova pokrenut i proces zamene voznog parka građana i privrede, što bi dovelo i do rasta u njihovoj branši, a sličan efekat očekuju i sa oporavkom građevinske i poljoprivredne industrije, pošto se na lizing mogu kupiti i mašine koje se koriste u ovim privrednim granama.
- Izmenama Zakona o PDV-u, koje su stupile na snagu ove godine, aktiviralo se tržište lizinga nekretnina i od početka godine izvršene su dve transakcije finansiranja nekretnine putem lizinga. U Evropi, u 2012. godini, lizing nekretnina je iznosio sedam odsto plasmana, dok je u Hrvatskoj, u istom periodu, dostigao 15 odsto - kaže Milenkovićeva.
A kod suseda?
Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor finansijskih usluga, u toj državi posluje 25 lizing kompanija, koje su prošle godine plasirale čak 642 miliona evra klijentima. To čini 1,42 odsto hrvatskog bruto društvenog proizvoda, dok je u Srbiji udeo lizing plasmana tek 0,94 odsto BDP-a. &amp;bdquo;U Hrvatskoj se na lizing najvećim delom kupuju automobili, a prošle godine od ukupnih plasmana 42 odsto se odnosilo na putnička a 21 na komercijalna vozila. U postrojenja i opremu plasirano je 16,9 odsto, a u nekretnine - 15 procenata&amp;ldquo;, kaže Teodora Milenković.

Izvor: portal Danas.rs (11.06.2013.)</description>
<pubDate>Tue, 11 Jun 2013 12:52:00 +0200</pubDate>
</item>
<item>
<title>Na rasprodaji 75 gubitaša!</title>
<link>http://dobos.rs/vesti/na_rasprodaji_75_gubitasa</link>
<description>Do kraja godine 26 preduzeća iz restrukturiranja, sa ukupno 770 zaposlenih, završiće u stečaju. Prodavaće se i za trećinu procenjene vrednosti.
SUDBINA preduzeća u restrukturiranju počinje da se nazire. Već do kraja ove godine 26 firmi, sa ukupno 770 zaposlenih, završiće u stečaju. Istovremeno, Agencija za privatizaciju će započeti masovnu rasprodaju firmi koje bi mogle da privuku eventualne kupce, ali po novim uslovima i nižim cenama.
Ubrzano rešavanje problema firmi koje restrukturiranje godinama štiti od prinudne naplate i gašenja jedna je iz paketa mera kojima Vlada Srbije pokušava da smanji &amp;quot;minus&amp;quot;. Ostaje, međutim, pitanje kolika je ušteda moguća ove godine.
U restrukturiranju je trenutno 175 preduzeća sa ukupno 53.000 radnika. Svake godine iz budžeta dobijaju direktne subvencije, koje su ove godine već prepolovljene na oko 2,4 milijarde dinara.
Istovremeno, plaćajaću njihove račune, kredite, povezujući staž zaposlenima, državna kasa ih i indirektno finansira. Samo prošle godine ova preduzeća nisu uplatila 120 miliona evra poreza i doprinosa svojim radnicima. Knjigovodstveno duguju pet milijardi evra, a Svetska banka procenjuje da preduzeća u restrkturiranju i javna svake godine stvore oko 700 miliona evra novih obaveza. Restrukturiranje konačno prestaje 30. juna 2014. godine, ali će mnoga iz njega izaći ranije.

Izvor: portal Novosti.rs (10.06.2013.)</description>
<pubDate>Tue, 11 Jun 2013 12:47:35 +0200</pubDate>
</item>
<item>
<title>Banke vraćaju deo rata?</title>
<link>http://dobos.rs/vesti/banke_vracaju_deo_rata</link>
<description>Banke bi, prema preporuci NBS, trebalo opet da obračunaju kamate na stare kredite. Moguć povraćaj dela novca koji je preplaćen u odnosu na prvobitni ugovor.
Banke će, po svoj prilici, vratiti građanima sve što su neosnovano naplatile u proteklih pet godina. Naime, prema preporuci Narodne banke Srbije, bankari će morati da sračunaju koliko su više uzeli novca klijentima podižući kamate na kredite uz obrazloženje da je to u skladu sa &amp;quot;poslovnom politikom&amp;quot;, i to od trenutka menjanja ugovora do početka primene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, krajem 2011. godine.
Ovaj iznos banke bi trebalo da uračunaju u prevremenu otplatu kredita i da o tome dostave obaveštenje klijentima sa izmenjenim planom otplate. Takođe, od klijenata neće naplatiti nikakvu naknadu niti eventualne troškove novog obračuna.
- Na ovaj korak NBS se odlučila posle sve više tužbi građana protiv banaka koje su podigle kamate na kredite bez preciznog objašnjenja i zbog toga izgubile sporove - navodi se u preporuci NBS.- Primenom ove preporuke smanjuje se i mogućnost nastanka nepredviđenih gubitaka i troškova koji mogu da nastanu iz budućih sudskih sporova. Zbog toga, banke bi trebalo, u skladu sa načelom savesnosti i poštenja i propisima zaštite korisnika finansijskih usluga, da usklade kamate.
Prema Zakonu o zaštiti korisnika finansijskih usluga, neophodno je da je definisana ugovorna obaveza, odnosno da se precizno navede od čega zavisi kamata. Osim toga, na promenu ugovora ne može uticati jednostrano ni banka, niti klijent.
Veliki broj građana, naročito korisnika stambenih kredita u švajcarskim francima, već je tužilo nekoliko banaka, i prvi sporovi su dobijeni. Iako su imale obavezu da kamatne stope do primene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga koriguju, pojedine banke su se na to oglušile i pokušale su sa klijentima da se nagode, odnosno da dogovore kamatu koja će biti između prvobitne i kasnije formirane. Ali, ima i onih banaka koje nikako nisu želele da smanjuju kamatne stope i zbog toga su platile milionske kazne.
- Ova preporuka NBS za banke je mnogo važnija nego ona koja se odnosi na nove uslove u otplati stambenih kredita u švajcarskim francima - kaže jedan bankar. - Banke će najverovatnije imati ozbiljan trošak i u narednim danima moraćemo da napravimo temeljne računice za sve vrste kredita.
S druge strane, građani kojima su krediti u toku, doći će do dela novca koji su morali da izdvoje više nego što je bilo predviđeno prvobitnim ugovorima koji su potpisali, ali se isto tako postavlja pitanje: šta će biti sa oštećenim klijentima koji su već otplatili kredite po znatno uvećanim kamatama.

PODIGLI NA SVOJU RUKU
Banke su listom po izbijanju svetske finansijske krize, podigle kamatne stope na sve vrste kredita, a da to nisu konsultovali klijente. Građani su samo dobili anekse novih ugovora u kojima se navode nove veće kamatne stope, a glavno objašnjenje je bilo da je kredit poskupeo zbog izbijanja krize i u skladu sa poslovnom politikom banke. Tako su, na primer, kamatne stope na stambene kredite u evrima i švajcarcima drastično poskupele jer su banke svoje marže podigle sa prvobitnih 4,5 na 6,5, 7, pa i 8 odsto. Ni kratkoročni zajmovi, pre svega vrlo popularni &amp;quot;keš krediti&amp;quot;, nisu ostali netaknuti, već su banke i na njih podigle kamatne stope u proseku za 30 odsto, a u nekim slučajevima bile su i duplirane.
Dosta banaka je pre stupanja na snagu Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga korigovalo svoje kamatne stope, ali one nikada nisu vraćene u celosti na prvobitan nivo.

Izvor: portal Novosti.rs (02.06.2013.)</description>
<pubDate>Mon, 03 Jun 2013 14:03:25 +0200</pubDate>
</item>
<item>
<title>Ovo je preporuka NBS za švajcarce</title>
<link>http://dobos.rs/vesti/ovo_je_preporuka_nbs_za_svajcarce</link>
<description>Beograd -- Narodna banka Srbije objavila je preporuku poslovnim bankama za rešenje problema pri otplati stambenih kredita u švajcarskim francima.

Narodna banka Srbije (NBS) preporučila je bankama da svojim klijentima koji imaju kredite u švajcarskim francima, prvenstveno onima do iznosa u protivvrednosti od 80.000 evra na dan odobravanja, omoguće da te kredite u određenom vremenskom periodu otplaćuju u ratama manjim u odnosu na prvobitno ugovorene.
Guverner NBS Jovanka Tabaković istakla je da bi banke korisnicima stambenih kredita u švajcarcima trebalo da omoguće otplatu tako da ratu obračunavaju po kursu na dan odobravanja kredita korigovano za rast švajcarskog franka u odnosu na evro, najviše osam odsto.
Ona je u izjavi novinarima istakla da je preporuka koncipirana tako da najveće umanjenje imaju korisnici koji su najviše pogođeni kretanjem kursa.
Građani koji su uzimali kredite tokom 2007. i prvih devet meseci 2008. godine, kada je švajcarski franak bio najslabiji u odnosu na evro, a takvih je najviše, i u naredne tri godine otplaćivali bi rate koje su za 12 do 19 odsto niže od njihovih tekućih rata.
Na primeru rate od 500 švajcaraca, to znači umanjenje od 60 do 95 franaka. Banke bi najkasnije do 1. avgusta ponudile korisnicima tih kredita zaključenje aneksa ugovora o stambenom kreditu u skladu sa preporukom.
Podsetimo, guvernerka je juče najavila preporuku bankama za predupređenje rasta problematičnih kredita. Danas je Tabakovićeva pozvala samo agencije kako bi saopštila preporuku dok za novinarska pitanja nije bila na raspolaganju.

Izvor: portal B92.net (31.05.2013.)</description>
<pubDate>Fri, 31 May 2013 15:18:15 +0200</pubDate>
</item>
<item>
<title>Smanjen broj lizing ugovora</title>
<link>http://dobos.rs/vesti/smanjen_broj_lizing_ugovora</link>
<description>BEOGRAD - Broj lizing ugovora građana smanjen je tokom aprila za 0,6 %, sa 6.633 na 6.591, pokazali su podaci Udruženja banaka Srbije. Tokom prva četiri meseca ove godine broj ugovora smanjen je za 6 %.
Broj korisnika lizing ugovora tokom aprila takođe je smanjen, i to za 0,4 %, sa 6.200 na 6.174, dok je tokom prva četiri meseca smanjen za 6,1 %. Broj lizing ugovora građana sa kašnjenjem u otplati većim od 60 dana u aprilu je povećan za 0,1 %, sa 1.554 na 1.556, dok je tokom prva četiri meseca smanjen za 2,9 %.
Iznos ostatka duga građana po lizing ugovorima povećan je tokom aprila za 0,4 %, sa 4,46 milijardi dinara na 4,48 milijardi, a od januara do aprila smanjen je za 3,6 %.

Izvor: portal gdeinvestirati.com (27.05.2013.)</description>
<pubDate>Wed, 29 May 2013 11:10:43 +0200</pubDate>
</item>
<item>
<title>Stala i gradnja i prodaja stanova</title>
<link>http://dobos.rs/vesti/stala_i_gradnja_i_prodaja_stanova</link>
<description>Nastavlja se negativan trend u građevinarstvu, a zbog slabe kupovne moći, loše ponude stanova i skupih kredita ne očekuje se promena situacije. U prva četiri meseca izgrađeno je 40 odsto manje stanova nego prošle godine. S druge strane, od početka godine povećano je interesovanje za stambene kredite, posebno za subvencionisane.
Od početka godine povećano je interesovanje za stambene kredite, posebno za subvencionisane. S druge strane nastavlja se negativan trend u građevinarstvu. Sve manje se i gradi i prodaje. Zbog slabe kupovne moći, loše ponude stanova i skupih kredita ne očekuje se promena te situacije. U prva četiri meseca izgrađeno je 40 odsto manje stanova nego u istom periodu prošle godine.
Izgradnja i prodaja stanova pre samo četiri godine bila je jedan od najunosnijih poslova. Tada je u građevinskoj operativi bilo zaposleno oko 120.000 radnika, a danas ih je manje od 70.000. Trenutno u Srbiji ima oko 25.000 nezavršenih stanova. Vrednost građevinskih radova u prvom kvartalu ove godine za četvrtinu je manja nego u istom periodu prošle godine.
Aleksandar Mirković iz građevinskog preduzeća &amp;quot;Aradinović&amp;quot; kaže da je situacija izuzetno teška, ali da na tržištu mogu da opstanu firme koje imaju kvalitetne projekte, dobre lokacije, dobru saradnju sa bankama.
&amp;quot;Uglavnom su kreditni kupci u pitanju, tako da je gro kupaca limitirano sa novcem što podrazumeva cenu stana između 50 i 70 hiljada evra&amp;quot;, kaže Mirković.
Na tržištu nepokretnosti od 2008. iz godine u godinu, beleži se pad prometa, ali ne i toliki pad cena. U ovoj godini prodato je oko devet hiljada stanova, od čega 40 odsto u Beogradu.
U istom periodu Nacionalna korporacija osigurala je 1.300 komercijalnih i hiljadu subvencionisanih kredita.
&amp;quot;Podaci za prva četiri meseca pokazuju veće interesovanje za stambenim kreditima generalno, veći broj osiguranih stambenih kredita za oko 13 odsto ukupno, i rast od šest odsto za komercijalne i 24 odsto za subvencionisane kredite&amp;quot;, objašnjava Saša Jovanović iz Nacionalne korporacija za osiguranje kredita.
Na tržištu se često nude nekvalitetni i preskupi stari stanovi, posebno ako se uzme u obzir kupovna moć stanovništva.
Đorđe Pavković Bugarski iz austrijske &amp;quot;Hauzmajstor Rustler grupe&amp;quot; kaže da se na tržištu pojavljuju nekretnine po enormnim cenama, uporedivim čak sa okruženjima, a ono što kupci dobiju su neokrečeni stanovi ili fasada koja otpada.
&amp;quot;Manja investicija je da rekonstruišemo ono što imamo nego da zidamo novo. Ako poredite na primer Beč tamo razlike u ceni između novogradnje i starogradnje praktično ne postoji, jer je sam način održavanja nekretnina drugačiji, a to je i zakonska obaveza tamo&amp;quot;, objašnjava Pavković-Bugarski.
U Srbiji je neophodna rekonstrukcija milion i 300 hiljada objekata, a kako pokazuje studija Udruženja za građevinarstvo Privredne komore Srbije rađena uz pomoć Nemačke organizacije za tehničku saradnju, time bi se obezbedio posao za 10 hiljada radnika.

Izvor: portal RTS.rs (27.05.2013.)</description>
<pubDate>Mon, 27 May 2013 16:52:59 +0200</pubDate>
</item>
<item>
<title>Izvršitelji povećali naplatu dugova</title>
<link>http://dobos.rs/vesti/izvrsitelji_povecali_naplatu_dugova</link>
<description>Za godinu dana od početka rada privatnih izvršitelja u  Srbiji, procenat naplate komunalnih potraživanja je 30 do 35 odsto.
A ranije su postojali milioni predmeta koji su stajali deset godina i  nije preduzeta nijedna radnja, rekao je danas predsednik Komore  izvršitelja Mihailo Dragović.
Prvo što strani  investitori gledaju kada dodju u neku zemlju jeste kako da naplate svoje  potraživanje, rečeno je na brifingu za novinare u prostorijama Nemačke  organizacije za medjunarodnu saradnju (GIZ) i navedeno da su Telekom,  Infostan, medju najvećim poveriocima u Srbiji. 

Uvodjenjem privatnih izvršitelja država je prenela javna ovlašćenja za sprovodjenje izvršenja na profesionalne izvršitelje. 

To medjutim nikako ne znači da je samo država poverilac, već i gradjani  koji traže na primer naplatu neisplaćenih zarada, nakandu štete i  drugo. 

Prema rečima Dragovića, još je rano za statističke  podatke, ali je već sada evidentno da je poboljšana efikasnost naplate  potraživanja u odnosu na sudske izvršitelje, iako još nije uradjen prvi  &amp;quot;talas&amp;quot; kontrole i nadzora. 

Takodje, ni broj izvršitelja još  nije popunjen, jer od potrebnih 330 za celu Srbiju radi nešto više od  80, rečeno je na brifingu u GIZ-u, koji kroz Projekat za pravnu reformu u  Srbiji pruža podršku unapredjenju pravnog i institucionalnog okvira za  snažnu vladavinu prava i stabilan ekonomski razvoj. 

U  Beogradu radi 45 izvršitelja, rečeno je na skupu i navedeno da brzina  postupaka i procenat naplate potraživanja daju nadu za uspešno uvodjenje  ovog instituta, uz poruku dužnicima i poveriocima da nema odugovlačenja  plaćanja duga godinama, kako što je ranije bilo. 

Sada  se dešava da, od momenta kada prime predmet, do prodaje nekretnine iz  koje treba da naplate dug, ne prodje ni 20 dana, rečeno je na skupu i  navedeno da su izvršitelji zapravo preduzetnici i da ih ne plaća država.  

Na poveriocu je odluka da li će izabrati privatnog  izvršitelja, čiji rad zavisi od uspeha naplativosti, jer od toga dobija  naknadu, ili će dati poverenje sudskom izvršitelju, rečeno je na skupu. 

Iskustvo  Makedonije novinarima je preneo Gordan Stanković navodeći da su 2006.  godine, kada je u toj državi uveden ovaj institut, privatni izvršitelji  preuzeli 6.300 predmeta i naplatili 20 miliona evra potraživanja. 

Prošle godine izvršitelji su imali 164.000 predmeta i naplatu od 104  miliona evra, rekao je Stanković i naveo da efikasno izvršenje privlači  investitore.
Izvor: Tanjug</description>
<pubDate>Fri, 24 May 2013 14:16:52 +0200</pubDate>
</item>
</channel>

            </rss>